Društvo godišnje izvede oko 40 javnih nastupa širom Hrvatske, a folklorni ansambl s tamburaškim orkestrom gostovao je i u inozemstvu (Mađarska, Njemačka, Slovenija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Italija, Rumunjska, Nizozemska, Srbija, Poljska, Makedonija). Za svoj rad i dostignuća na očuvanju folklorne baštine našeg naroda vrijedni valpovački amateri dobili su niz društvenih priznanja, kao i brojne pohvale folklornih stručnjaka. Spomenut ćemo samo neka:
Povelja Kulturno-prosvjetnog sabora Hrvatske, Plaketa Mjesne zajednice Valpovo, Dvije Nagrade oslobođenja Valpovštine, Plaketa Matije Petra Katančića, Nagrada Osječko-baranjske županije, te brojne nagrade i priznanja na folklornim festivalima.
Uz ostale uspjehe društvo se ponosi s više od 700 nastupa u proteklih 20 godina, vrhunskim rezultatima koji ovaj ansambl svrstavaju u sam vrh slavonskog amaterizma te velikim brojem odgojenih članova od kojih su neki danas voditelji sličnih društava u Slavoniji i Baranji.
GOSTOVANJE H K U D «VALPOVO 1905» U MAĐARSKOJ
Protekla 200l. godina bila je još jedna u nizu uspješnih sezona u radu HKUD «Valpovo 1905». Uz tridesetak nastupa u Valpovštini te više gostovanja širom naše domovine, valpovačkim amaterima će u najljepšem sjećanju ostati petodnevno gostovanje u susjednoj Mađarskoj. Naime, 35 članova folklorne i tamburaške sekcije od 5. do 9. srpnja predstavljalo je Hrvatsku na tradicionalnom Međunarodnom festivalu narodne glazbe i plesa, koji se već 11 godina zaredom održava u prelijepom gradu Györ u pokrajini Zapadni Dunantul. Ovim gostovanjem HKUD «Valpovo 1905» se polako ali sigurno svrstava u red ansambala koji s pravom mogu nositi ime dostojnog ambasadora naše tradicijske kulture.
Naime, na 8 nastupa u četiri festivalska dana, društvo je pokazalo mađarskoj publici i bojnim turistima iz cijelog svijeta koji posjećuju ovaj barokni grad-spomenik široku lepezu narodnih plesova iz raznih krajeva Hrvatske od Panonske ravnice, preko Zagorja i Like pa sve do Južne Dalmacije. Sve izvedene točke publika je pratila s izuzetnim zanimanjem i nastupe valpovačkih amatera nagradila spontanim i bogatim pljeskom. Posebnu pozornost privlačile su naše lijepe i raznolike narodne nošnje, među kojima se posebno isticala ženska nošnja iz Ladimirevaca koju se naše djevojke nosile u svečanoj povorci i na završnoj festivalskoj priredbi. Zvuci slavonskih tambura u rukama članova podmlađenog, ali nadahnutog i motiviranog orkestra redovito su mamili buru iskrenog oduševljenja.
Međunarodni folklorni festival u Györu okupio je ove godine impozantan broj sudionika. Uz 10 folklornih i glazbenih skupina iz Mađarske, na festivalu se sudjelovali folklorni ansambli iz 12 država: Turske, Italije, Makedonije, Ukrajine, Irske, Grčke, Češke, Španjolske, Slovačke, Letonije, Hrvatske te predstavnici indonezijskog kulturnog centra u Budimpešti. U ovom šarenilu narodnih kostima, raskošnoj paleti plesnih ritmova i glazbenih izraza, naš folklor zauzima posebno mjesto i izuzetno je cijenjen ne samo od publike nego i od svih folklornih stručnjaka.
Od svih festivalskih priredbi najznačajnija je bila svečana povorka svih sudionika ulicama prekrasnog i umivenog Györa. Nepregledna masa posjetitelja ispunila je gradske ulice i trgove kojima se kretala razigrana i raspjevana kolona istinskih folklornih zaljubljenika. Svi su se svojski trudili da dostojno predstave tradicijsku kulturu svoje zemlje, bez obzira da li je riječ o istinskom izvoru kakav su donijeli na primjer Talijani ili o folklorno – scenskoj umjetnosti visokih kriterija koju su predstavili Makedonci iz Kumanova. U toj raznolikosti tradicijske umjetnosti našlo se mjesta i za ansamble iz zemalja koje su u suludoj trci za usvajanjem tekovina suvremene civilizacije odavno izgubile svoj autohtoni izraz i sad ga grozničave pokušavaju obnoviti kao što je slučaj sa Irskom, ali istu priliku dobili su i predstavnici zemalja čiji je folklor, bez obzira što se mnogima činio umjetnim, osvojio čitav svijet, kao što je slučaj sa plesačima iz Trikale u Grčkoj. Spontanost i prepoznatljiva ljepota našeg folklornog izraza, ovaj put u izvođenju amatera iz Valpova, i na ovom festivalu je pokazala da nam nema premca i da se naši ansambli mogu dostojno nositi s vrhunskim svjetskih folklornim skupinama.
Uz nastupe u Györu – gradu domaćinu festivala HKUD «Valpovo 1905» gostovalo je u Kisberu i Mosonmagyarovaru te u selima Darnozseli i Asvanyraro. U gradiću Kisberu svojim cjelovečernjim koncertom uveličali smo proslavu Dana grada, a u ostalim mjestima nastupali smo s domaćim skupinama te ansamblima iz Makedonije, Grčke, Irske i Italije.
Naime, svi sudionici festivala podijeljeni su u dvije skupine koje su obilazile naselja u pokrajini Zapadni Dunantul. U prvoj skupini je bila Hrvatska s navedenim zemljama, a u drugoj Turska, Ukrajina, Češka, Španjolska i Slovačka. U završnoj večeri festivala na prekrasnoj ljetnoj pozornici na Szechenyi trgu nastupili su svi sudionici sa po jednim spletom plesova iz svoje zemlje i napravili gala folklorni koncert pred više od 5000 gledatelja. Ni ljetni pljusak koji se spustio neposredno pred početak priredbe nije omeo brojne posjetitelje da uživaju u ovoj izuzetno bogatoj folklornoj večeri. Naša koreografija «Oj Baranjo lipa i bogata» primljena je izuzetno toplo i od početka do kraja praćena burom aplauza. Ovo posebno raduje kad se zna koliko su Mađari znalačka i kulturna publika, koju je vrlo teško prevariti. U našem ansamblu su otkrili životnu istinu koju u sebi nose naše folklorne točke i još više zavoljeli našu narodnu umjetnost. Zato nikoga nije iznenadio impozantni broj foto-aparata, kamera, magnetofona i drugih uređaja koji su pratili naše nastupe.
Györ je inače grad festivala. Uz ovaj folklorni u gradu se održava festival džeza, kazališni festival, festival društvenog plesa, baleta, festival lutkarskih družina, brojne karnevalske priredbe i druge slične kulturne manifestacije. U ljetnom periodu kulturni život grada je krcat raznim događanjima. Sve priredbe odvijaju se u neponovljivom ambijentu prirodnih «kulisa» kakvi su npr, gradski trgovi s mnoštvom baroknih građevina uglavnom iz 16. stoljeća. Inače, riječ je o gradu neobično burne prošlosti u kojem su živjeli Kelti, Rimljani, Goti i Turci. Izdržao je opsadu Tatara, bio predan austrijskom caru, zauzeo ga je i Napoleon… Nije ni čudo kad se sagleda njegov zanimljivi geo-strateški položaj: nalazi se na tri rijeke (Mošonski Dunav, Raba i Rabca) na polovici puta između Budimpešte i Beča. Györ zauzima treće mjesto po broju kulturnih spomenika u Mađarskoj. Izuzetno ukusno i funkcionalno obnovljena stara barokna jezgra grada stjecište je turista iz čitave Evrope. Stara barokna stolna crkva osnovana je 1030. godine i stara je gotovo kao mađarska država. U gotskoj kapeli ove crkve čuva se remek-djelo mađarske zlatarske umjetnosti – zlatna glava s krunom kralja Svetog Laszla koja je izrađena kad je kralj proglašen svecem. Uz ostale građevine turistima je posebno zanimljiv Biskupski dvorac sa tvrđavom i kulama iz 13. stoljeća. Tu su i brojni muzeji, galerije, izložbeni saloni i druge brojne kulturne ustanove. Györ ima svoje kazalište, operu, balet i filharmoniju, a isto tako i bogati sportski život.
Grad živi do kasno u noć i zaista je bio užitak prošetati njegovim ulicama nakon održanih večernjih nastupa i brojnih druženja s drugim ansamblima u «Kući Romer». Inače, Romer Haz je barokna građevina u sklopu Centra za kulturu «Bela Bartok» kojem je jedna od djelatnosti i organizacija ovakvih festivala.Györ je danas moderni europski grad s 200000 stanovnika i razvijenim gospodarstvom.
Nenametljivi, a svuda prisutni organizatori pokazali su se izuzetno uspješnim, tako da samo ona sitničava gunđala mogu naći ozbiljniju zamjerku na ovaj festival. Dobija se dojam da čitav grad i pokrajina žive za festival. Gradonačelnik Györa gospodin Jozsef Balogh i predsjednik Skupštine pokrajine Györ-Moson-Sopron gospodin Ferenc Ivanics su istinski domaćini koji su za sve sudionike festivala pronašli vremena kako bi im se zahvalili za uspješno izvedene festivalske nastupe. Nije zvučalo kurtoazno kad su posebno pohvalili nastup folklorne skupine iz «susjedne i prijateljske Hrvatske».
Gostovanje HKUD «Valpovo 1905» u Mađarskoj je još jedno novo iskustvo i potvrda o kvaliteti programa ovog društva. Istovremeno je riječ o velikoj motivaciji za daljnji rad njegovih članova i neprestano napredovanje u djelatnosti kojom se bave. Članovi društva zahvaljuju svima koji su pomogli realizaciju ove turneje, a posebno svom pokrovitelju PPK Valpovo d.d., Poljoprivrednoj zadruzi Valpovo, Gradu Valpovu i Turističkoj zajednici Grada Valpova. Nastup na ovakvim festivalima otvara put i za sudjelovanje na festivalima većeg značaja pa čak i na onima koji imaju natjecateljski karakter. Valpovački amateri mogu očekivati pozive i za takva gostovanja. Poželimo da im se to što prije i ostvari!
GOSTOVANJE HKUD “VALPOVO 1905″ U RUMUNJSKOJ
Protekla 2000. godina bila je za članove HKUD “Valpovo 1905″ prepuna raznovrsnih aktivnosti i uspjeha. Međutim, kruna svih uspjeha bilo je 10 – dnevno gostovanje ansambla u Rumunjskoj koje je društvo izvelo od 1. do 9. srpnja protekle godine.
Poznato je da HKUD “Valpovo 1905″ svake godine izvede između 35 i 40 nastupa u Valpovu te na gostovanjima širom Hrvatske. Povremeno se uspije realizirati i poneko gostovanje u inozemstvu, što je za sve članove uvijek novi i nezaboravni doživljaj. Međutim, broj gostovanja u drugim državama je nesrazmjerno mali u odnosu na kvalitetu ansambla, pogotovo kada se ima u vidu da daleko slabije skupine neusporedivo više gostuju u inozemstvu i predstavljaju hrvatski folklor na raznim nastupima širom svijeta. Imajući sve to na umu članovi Izvršnog odbora kao i umjetničko vodstvo društva odlučili su da folklorna sekcija mora ove godine gostovati na jednom međunarodnom folklornom festivalu.
Prihvativši naše razloge, a znajući kvalitete valpovačkog folklornog ansambla Hrvatska sekcija C.I.O.F.F. – a (Međunarodna asocijacija folklornih festivala) uputila je HKUD “Valpovo 1905″ kao predstavnika naše zemlje na Međunarodni folklorni festival, koji se pod nazivom “Pjesme s planine” (“Cantecele Muntilor”) održava u rumunjskom gradu Sibiu. Bilo je to prvi put u povijesti društva da se nastupa na folklornom festivalu. Znajući što to znači, a posebno što se od ansambla očekuje umjetnički voditelji su zajedno sa članovima prionuli poslu. Odabran je i uvježban program za sve nastupe, a radilo se s poletom kakav do tada nije viđen u društvu. Istovremeno članovi Izvršnog odbora, kao i prijatelji društva nastojali su osigurati materijalna sredstva potrebna za realizaciju jednog ovakvog gostovanja.
Sve se odvijalo po planu i 35 članova folklorne sekcije i tamburaškog orkestra krenulo je 30. lipnja na ovo toliko željeno putovanje. Mnogim članovima je to bilo prvo gostovanje u inozemstvu, a pogotovo se zanimljivim činila pomalo egzotična i nepoznata zemlja Rumunjska u koju se zaista rijetko putuje.
Sibiu je izuzetno lijep grad s oko 200.000 stanovnika smješten na obroncima Transilvanskih Alpa i glavni je grad istoimene provincije. Prvi put se spominje u 11. stoljeću, a u 14. stoljeću nosi ime Hermannstadt, jer su ga nastanjivali uglavnom saski Nijemci. Stigli smo u naš grad domaćin u kasnim noćnim satima i smjestili se u motelu na njegovoj periferiji.
Na festivalu uz naš ansambl sudjeluju još predstavnici Bugarske, Turske, Jugoslavije te predstavnici 10 rumunjskih pokrajina. Festival je ove godine posvećen Joanu Macrei , najvećem rumunjskom folklornom koreografu, koji je lani preminuo. Predsjednik festivala je Trayan Rapita, učenik Joana Macree i značajno ime današnje rumunjske folkloristike. Inače je umjetnički voditelj profesionalnog folklornog ansambla iz grada domaćina.
Dočekani smo kao pravi umjetnici i jedva čekamo da festival počne. Prvi nastup imali smo na ljetnoj pozornici u impresivnom planinskom ambijentu nedaleko gradića Saliste. Dočekao nas je gospodin Popesku, predsjednik rumunjske sekcije C.I.O.F.F.-a iz Bucuresta i oduševio se prekrasnim ladimirevačkim narodnim nošnjama u koje su bile obučene naše djevojke. Gdje god se pojavimo prate nas ovacije, a pogotovo nakon zaista izuzetno izvedenog nastupa. Oduševljeni Popesku zaustavio je službeni program kako bi se fotografirao s našim članovima na pozornici.
Ništa manje zapažen nije bio ni nastup u Sibiu, gdje smo izveli bizovačke i baranjske plesove. Već nakon drugog festivalskog dana postali smo prava atrakcija. U lokalnim novinama sve češće srećemo snimke s naših nastupa.
Cisnadie je grad i izletište u neposrednoj blizini Sibiua. Nastupamo pred mnoštvom publike i opet je naš nastup popraćen burom oduševljenja. Već su i drugi ansambli primijetili vrijednost našeg programa i prate nas s dužnim poštovanjem, što nam zaista godi.
Možda najbolji nastup na festivalu izvodimo u gradu Agnita udaljenom oko sat vremena vožnje od Sibiua. Baranjski i bunjevački plesovi kao i nastup našeg orkestra oduševljena publika u prepunoj dvorani dočekala je na nogama.
Nešto slično desilo se i u prekrasnom gradu Mediasu, gdje smo izveli stare splitske i plesove iz Posavine. Već slijedećeg dana kada je održana svečana folklorna povorka ulicama Sibiua, slika se ponavlja. Brojna publika nam aplaudira na svakom koraku.
Subota 8. srpnja je još jedan dan za dokazivanje pravih vrijednosti našeg ansambla. Naime, u nezaboravnom ambijentu etno sela i Muzeja narodne umjetnosti “Astra” nastupa samo naše društvo i u čast Jonna Macree izvodi cjelovečernji program. I ponovo oduševljenje. Ne zna se čemu se Rumunji više dive: plesu, pjesmi, svirci ili narodnim nošnjama. Nastup je opet trijumfalan. Stari splitski plesovi izvedeni su uz neprekidno aplaudiranje u ritmu koje je trajalo više od 8 minuta. Posebno nam je drago što naš nastup promatraju i članovi drugih ansambala sudionika festivala, što naše izvođače još više motivira i obvezuje.
Na svečanom zatvaranju festivala nastupaju svi sudionici (14 ansambala) s preko 400 izvođača. U pravom vatrometu ritmova, boja i zvukova naš nastup je vrhunac ove folklorne svečanosti. Ispraćeni smo kao istinski umjetnici i pravi kulturni ambasadori svoje zemlje.
HKUD “Valpovo 1905″ proglašen je najkompletnijim ansamblom na ovom festivalu, iako on službeno nije imao natjecateljski karakter. Proglašeni smo također najdiscipliniranijom i najbolje organiziranom skupinom, a domaćini su poželjeli da nas opet vide na svom festivalu.
Što reći na kraju. Jedan mali ansambl uspješno se nosio s desetak profesionalnih folklornih družina na jakom folklornom festivalu. Nosio i odnio pobjedu. Tako to rade istinski amateri i entuzijasti, svjesni da predstavljaju tradicijsku kulturu jednog malog naroda, koji ima što pokazati i čime se ponositi. Lijepi grad Sibiu dugo će pamtiti nastupe razigranih i raspjevanih Valpovčana. A mi smo iz Rumunjske ponijeli pregršt lijepih uspomena na druženje s mladim folklorašima iz drugih zemalja , a posebno na naše zajednički postignute uspjehe.
Ovo gostovanje definitivno je potvrdilo da je HKUD “Valpovo 1905″ stasalo u ansambl dostojan poštovanja i da je doraslo nastupima najviše umjetničke razine.
HKUD VALPOVO 1905 U FOLKLORNOJ LAVINI U NJEMAČKOJ
Vrhunac rada svakog imalo ambicioznijeg folklornog ansambla je sudjelovanje na nekom prestižnom međunarodnom folklornom festivalu. Poznato je da na ovakvim manifestacijama ima mjesta samo za one najbolje, jer je cilj svih organizatora festivala angažirati istinske i dosljedne predstavnike tradicijske kulture svojih naroda. Članovi folklorne sekcije i tamburaškog sastava HKUD-a “Valpovo 1905″ se s pravom mogu ponositi činjenicom da su već nekoliko godina redoviti sudionici međunarodnih festivala u raznim europskim državama (Rumunjska, Mađarska, Italija, Poljska…) i sa svih ovih gostovanja donijeli su mnoštvo priznanja za svoje nastupe. Na tim festivalima su imali priliku upoznati folklornu baštinu i kulturu mnogih naroda iz čitavoga svijeta i steći veliki broj novih prijatelja sa gotovo svih kontinenata.
Tako je bilo i na zadnjem velikom gostovanju valpovačkih folkloraša. Riječ je o Međunarodnom folklornom festivalu koji se već šestu godinu zaredom održava na području okruga Spree – Neisse u Njemačkoj. Festival nosi zanimljivo ime “Međunarodna folklorna lavina” a održava se u nekoliko gradova u pokrajini Lausic (Lužice) istočno od Dresdena uz njemačko – poljsku granicu. Rukovodstvo festivala je u upravi grada Forsta, ali su festivalske pozornice svake godine smještene u drugom naselju ove zanimljive istočnonjemačke pokrajine. U tri festivalska dana, 26. – 28. svibnja 2006. godine članovi HKUD “Valpovo 1905″ izveli su 4 nastupa i sudjelovali u dvije svečane folklorne povorke u gradovima Lubenau i Burg. Svim festivalskim događanjima prisustvovao je zaista veliki broj od nekoliko tisuća oduševljenih gledatelja. A kako i ne bi bili oduševljeni kada su u svojim gradovima mogli pozdraviti više od 450 pjevača, plesača i glazbenika sa tri kontinenta: Europe, Amerike i Azije. Uz domaću folklornu skupinu iz Cottbusa gledatelji su uživali u izvornom folkloru koji su im predstavili narodni umjetnici iz Albanije, Grčke, Hrvatske, Indije, Irske, Kanade, Južne Koreje, Poljske, Portugala, Rusije, Srbije, Škotske, Španjolske i Ukrajine. Šteta što je u posljednji trenutak otkazan dolazak plesača iz afričke države Gane (navodno nisu dobili vize), čime je umanjen sveukupni folklorni ugođaj ovog festivala.
Lavina folklornih zvukova, plesa i narodnih kostima svih mogućih boja krenula je 26. svibnja u svečanoj povorci ulicama grada Lubenau. Uz rukavac rijeke Spree postavljena je manja pozornica na kojoj su sve skupine izvele kraći program. Službeno gledalište nije bilo dovoljno tako da je brojna publika zauzela gotovo sve slobodne površine tražeći mjesto s kojeg će najbolje vidjeti izvođače. Aplauzi su odjekivali sa svih terasa, mostova, čamaca pa čak i drveća uz rijeku. Nastup HKUD-a „Valpovo 1905“ dočekan je burnim pljeskom, a gledatelje je posebno oduševila bogata bizovačka nošnja na našim djevojkama.
Nakon nastupa domaćini su svim sudionicima priredili ugodno iznenađenje. Bila je to gotovo dvosatna vožnja čamcima kroz prekrasno uređeni svojevrsni hortikulturni rezervat.
U večernjim satima održana je centralna folklorna priredba na ljetnoj pozornici nadomak preuređenog i funkcionalno obnovljenog baroknog dvorca. Bila je to bogata folklorna večer na kojoj su svi sudionici izveli 20-minutni program. Uz znatno bolje ozvučenje nastup valpovačkih plesača i glazbenika dobio je na snazi i ukupnom umjetničkom dojmu.
Iako je subota 27. svibnja osvanula prohladna i kišovita, svečana povorka ulicama gradića Burga nije otkazana. Na prekrasnoj pozornici podno Bismarkovog tornja program je otvorio Dieter Friese, predsjednik Skupštine okruga Spree-Neisse , koji je ujedno i predsjednik organizacijskog odbora festivala „Internatinale Folklorelawine“. Nakon pozdravne riječi svi sudionici pustili su 450 balona koji su u svijet simbolično odnijeli pozdrave mira i prijateljstva. Program je potrajao do kasno u noć a izmjenivali su se grčki sirtaki, irski step, ruski kazačok, njemačka polka, i hrvatsko kolo. Bogati program završen je Beethovenovom „Odom radosti“ koju su na svojim jezicima uz spektakularni vatromet zajednički otpjevali svi sudionici festivala. Bila je to zaista impresivna slika i nezaboravni zvukovni ugođaj.
Treći dan festivala odvijao se u stotinjak kilometara udaljenoj Tropskoj dvorani. Riječ je o najvećoj dvorani na svijetu, futurističkom zdanju udaljenom oko 80 kilometara od Berlina. Festivalski program potrajao je gotovo cijeli dan, a pratilo ga je nekoliko tisuća gledatelja iz raznih krajeva Njemačke i svijeta. Posjeta ovoj dvorani je doista nešto nesvakidašnje što treba doživjeti. U tom kolopletu graditeljskih, arhitektonskih, tehničkih i umjetničkih čuda hrvatske narodne pjesme i plesovi zvučali su čarobno a naše narodne nošnje svojom su ljepotom obogatile ovaj nesvakidašnji ugođaj.
Bio je to po svemu viđenom najbolje organizirani folklorni festival na kojem je do sada sudjelovao HKUD „Valpovo 1905“. Sve je funkcioniralo besprijekorno, a ljubazni domaćini učinili su sve kako bi izvođačima omogućili optimalne uvjete za nastup, a isto tako da gosti u svoje države ponesu najbolje dojmove iz ovog dijela Njemačke. Jedina zamjerka može se uputiti na smještaj sudionika u naseljima na ogromnoj udaljenosti (i do 5o km) tako da nije bilo dovoljno uobičajenog druženja ansambala u slobodno vrijeme. Članovi HKUD-a „Valpovo 1905“ bili su smješteni učeničkom domu u malom selu Jerischke zajedno s ansamblom iz Ahmadabada u Indiji i bila je to jedina skupina s kojom je uspostavljen nešto trajniji kontakt. Međutim, poznavajući problematiku organizacije ovakvih manifestacija ne treba biti pretjerano sitničav i zamjerati domaćinima jer su sigurno učinili sve kako organizacija bila što bolja.
Među brojnim organizatorima treba posebno pohvaliti operativnu tajnicu festivala Janu Handrischeck i naše ljubazne i sveprisutne domaćice Birgit Schonefuss i Piu Ammer. Tu je i već spomenuti gospodin Dieter Friese koji je bio posebno sklon našoj skupini. Budući da se ovaj festival održavao neposredno pred Svjetsko nogometno prvenstvo, gospodin Friese je autoru ovih redova jednom u povjerenju došapnuo: „Već sam kupio ulaznicu za utakmicu Hrvatska – Brazil i budite uvjereni da će Hrvatska u meni imati vjernog navijača“.
HKUD “Valpovo 1905″ na gostovanju u Italiji
Već nekoliko godina za redom članovi folklorne sekcije i tamburaškog sastava HKUD “Valpovo 1905″ nastupaju na međunarodnim folklornim festivalima u Europi gdje vrlo uspješno predstavljaju pjesme, plesove i plesne običaje hrvatskog naroda. Nakon gostovanja u Njemačko, Austriji, Mađarskoj, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Sloveniji na red je došla i Italija. Riječ je o osmodnevnom gostovanju koje je HKUD “Valpovo 1905″ izvelo od 16. do 25. srpnja 2003. godine a odredište je bio atraktivni gradić Castelforte na samom jugu provincie Lazio, nepunih 80 km udaljenim od Napulja. Naime, u Castelforteu se već 14 godina organizira međunarodni folklorni festival pod nazivom “Tre Torri” po tri impresivna crkvena tornja koji nadvisuju prostranu kotlinu u kojoj se smjestio naš grad domaćin. Bila je to još jedna prilika da se ljubiteljima folklora koji su u Castelforte pristigli iz raznih krajeva svijeta prikaže dio tradicijske kulture našeg naroda. Naime, na festivalu su uz nekoliko talijanskih skupina sudjelovali folklorni ansambli iz Mađarske, Francuske, Poljske, Izraela, Paragvaja, Južne Koreje te egzotični Mongoli iz Ruske Jakutske republike.
HKUD “Valpovo 1905″ se još jednom pokazao dostojnim predstavnikom hrvatske tradicijske kulture zaradivši sve pohvale za svoje nastupe, o čemu svjedoče pismena priznanja i tri plakete koje je društvo dobilo u Italiji. Na 8 nastupa koliko je društvo izvelo talijanskoj publici su prikazani koreografirani spletovi narodnih plesova iz Slavonije, Baranje, Posavine, Zagorja te bunjevački plesovi. Pozornost publike i stručnjaka privukle su i kvalitetne izvedbe tamburaškog orkestra društva te nadahnuto pjevanje vokalne solistice Livije Čehajić.
Uz nastupe na centralnoj festivalskoj pozornici u Castelforteu, ansambl je održano četiri koncerta u susjednim mjestima Pignataro Maggiore, Spigno, Suio i San Cosma e Damiano. Svojom kvalitetom posebno se izdvaja izvedbe plesova iz Baranje na glavnoj festivalskoj priredbi u gradu domaćinu nakon čega je ansambl dobio niz laskavih pohvala i ponudu da naše gostovanje u Italiji produžimo za još nekoliko dana. Na žalost, zbog osobnih obveza naših članova kod kuće i na svojim radnim mjestima morali smo ovu primamljivu ponudu odbiti. Posebno mjesto na ovakvim festivalima zauzimaju svečane festivalske povorke koje redovito promatra nekoliko tisuća gledatelja. Tako je bilo u Spignu i dva puta u Castelforteu, a naše narodne pjesme praćene zvucima tambura odjekivale su gradskim ulicama uz burni pljesak oduševljene publike.
Ozbiljnost, dobra priprema i izvedbene mogućnosti HKUD-a “Valpovo 1905″ došle su do punog izražaja i na ekumenskoj misi u župnoj crkvi sv. Gionanni Batiste za sve sudionike festivala. Naš ansambl je dobio počasno mjesto izvodeći “Zdravo Djevo” kao ulaznu pjesmu mise, nakon čega su nas mještani Castelfortea zapamtili i pozdravljali prilikom susreta na ulici.
Uz programski značaj ovakvi festivali imaju i zadatak zbližavanja mladih umjetnika iz svih krajeva svijeta. Tako je bilo i u Castelforteu gdje su naši članovi inicirali prvo neformalno druženje svih sudionika festivala na zajedničkom objedu. Bio je to susret za nezaborav gdje se svaki ansambl trudio da pruži maksimum u stvaranju atmosfere spontanosti i međusobnog uvažavanja što je i postignuto. Ovakva druženja postala su kasnije svakodnevna praksa. U slobodnim popodnevima prije nastupa muški dio plesnog ansambla organizirao je pravi turnir u malom nogometu na kojem smo također zauzeli zapaženo mjesto. Domaćin je uložio veliki trud kako bi sudionici festivala ponijeli što bolje dojmove iz Castelfortea. Tako je dva puta organizirano kupanje na plaži Scauri na Tirenskom moru, te jednodnevni izlet s kupanjem u bazenima turističko-lječilišnog centra Terme di Suio.
Sa svim ansamblima uspostavljen je vrlo dobar odnos i izmijenjeni prigodni pokloni, a u posebnom sjećanju većini članova ostat će druženje i zajednički nastupi sa folklornom skupinom Paragvaja. Izražena je međusobna želja da se jednom nađemo zajedno u ovoj dalekoj južnoameričkoj državi.
Po povratku sa festivala organizirali smo jednodnevni posjet Rimu. U tome nam je veliku pomoć pružio Hrvatski katolički dom čiji djelatnici su nam pronašli vodiča i pod vrlo povoljnim uvjetima omogućili nam okrjepu u svojim prostorima. Iako umorni od danonoćnih nastupa i festivalskog ritma članovi su po izuzetno velikoj vrućini obišli dio Rima sa njegovim znamenitostima pri čemu je nezaobilazni Španjoski trg i Fontana di Trevi. Ipak, u najdubljem sjećanju svima će ostati posjet Vatikanu i obilazak bazilike sv. Petra uz želju da se što prije ponovo sretnemo s “vječnim gradom”, naravno uz više vremena za njegovo razgledanje i uživanje u rimskim ljepotama.
Duško Topić
MEĐUNARODNA GOSTOVANJA I FESTIVALI
12. – 15. 6. 1985. god. Slovenija
– Koncerti u Izoli, Bovcu i Novoj Gorici
8. 3. 1986. g. Beograd
– Susret Slavonaca, Baranjaca i Bilogoraca
4. – 6. 9. 1986.g. Neum
– Gostovanje na Jadranu
27. – 29. 11. Novi Kozjak – Srbija
– Snimanje emisije „Znanje – imanje“ TV Novi Sad
3. – 4. 5. 1988. g. Boka Kotorska
– Koncerti u Bijeloj, Igalu i na povratku u Neumu (BiH)
26. – 27. 5. 1989. Novi Kozjak
– Uzvratno gostovanje i koncerti u Novom Kozjaku i Devojakčkom bunaru kod Alibunara
2. – 7. 9. 1990. god. Otok Lošinj
– 6 koncerata za turiste u Martinčćici, Malom i Velom Lošinju
1. 5. 1991. god. Beremend (Mađarska)
– Koncert na susretu općina Valpovo, Beli Manastir i Beremend
19. – 20. 6. 1991. god. Duga Uvala – Istra
– Otvaranje „Industrogradnjinog“ hotela „Croatia“
20. 7. 1991. god. Zagreb
– Koncert za članove Europske promatračke misija
21. – 24. 8. Duga Uvala
– Koncerti za izbjeglu djecu iz Vukovara i Sunje
10. – 18. 8. 1992. Karlobag
– Koncerti u hotelu „Zagreb“
26. 9. 1992. god. Zagreb
– Otvaranje teniskog sportskog centra hotela „I“ Zagreb
12. 12. 1992. Arnsberg (Njemačka)
– Koncert na Njemačko-hrvatskoj večeri prijateljstva
26. – 27. 6. 1993. Ogulin
– Smotra folklora „Dani polja“
13. – 22. 7. 1993. Karlobag
– 11 koncerata u hotelu „Zagreb“
24. – 28. 5. 1994. god. Rotterdam – Nizozemska
– 8 koncerata na Hrvatskom kulturnom tjednu
29. 5. Riedenburg (Njemačka)
– koncert na povratku iz Nizozemske
26. – 6. 1994. god. Ogulin
– Smotra folklora „Dani polja“
11. – 18. 7. 1994. god. Karlobag
– 6 koncerata u hotelu „Zagreb“
24. 9. 1994. Čazma
26. 4. 1996. god. Zlatar Bistrica
– „Zlatarbistričko proljeće“
26. 5. 1996. Tisno – otok Murter
– Proslava Dana Gospe od Karavaja
2. – 3. 8. 1996. god. Betina otok Murter
– Smotra folklora „Betina 96“
11. – 12. 9. 1997. god. Veli Lošinj
– Koncerti za turiste
14. 9. 1997. god. Ogulin
– Smotra folklora „Oguline da ti nije Kleka“
5. 10. 1997. god. Saszvar – Mađarska
– Berbene svečanosti
31. 1. – 1. 2. 1998. god. Beč – Austrija
– proslava 5. obljetnice FA „ANNO 93“
30. 5. 1998. god. Trakošćan
– „Trakošćanski susreti“
7. 6. 1998. god. Ogulin
– Smotra folklora „Igra kolo“
30. 8. – 4. 9. 1998. god. Veli Lošinj
– Koncerti za turiste
19. 9. 1998. god. Beč – Austrija
– „Hallamasch“- akcija borbe protiv rasizma
24. 10. 1998. Zagreb
– Gostovanje FA „ANNO 93“ iz Beča
5. – 6. 6. 1999. god. Ogulin
– Smotra folklora „Igra kolo“
7. – 11. 9. 1999. god. Veli Lošinj
– 5 koncerata za turiste
10. – 11. 6. 2000. Ogulin
– Smotra folklora „Igra kolo“
2. – 9. 7. 2000. god. Sibiu – Rumunjska
– 8 nastupa na 25. međunarodnom festivalu folklora „Pjesme s planine“
10. – 11. 11. 2000. god. Tisno – Murter
– 2 koncerta povodom Dana općine Tisno
18. 11. 2000. god. Budimpešta – Mađarska
5. – 8. 7. 2000. god. Györ – Mađarska
– 8 nastupa na Međunarodnom folklornom festivalu
15. 9. 2000. god. Ogulin
– Dan Grada Ogulina
17. – 20. 9. 2002. god. Veli Lošinj
– 4 koncerta za turiste
16. 11. 2002. Sonta – Srbija
– Šokačko veče
8. 2. 2003. Beč – Austrija
– Proslava 10 godina FA „ANNO 93“
17. 5. 2003. Zagreb
– Festival folklorne koreografije 2003. – osvojeno 3. mjesto
18. – 23. 7. 2003. Castelforte – Italija
– 8 koncerata na festivalu „Tre Torri“
6. 9. 2003. Komlo – Mađarska
– Koncert povodom Dana Grada Komlo
13. 9. 2003. Ogulin
– Dan Grada Ogulina
21. 2. 2004. Sombor – Srbija
– Bunjevačko šokačko prelo
25. 9. 2004. Dravafok – Mađarska
– Prvi hrvatski dan u Dravafoku
20. – 21. 5. 2005. Boleslawiec – Poljska
– 4 nastupa na 5. festivalu balkanske kulture
18. 6. 2005. Velika Gorica
– 5. međunarodni festival folklora – osvojena specijalna nagrada za glazbenu i vokalnu izvedbu
24. 7. 2005. Domaljevac – BiH
– 7. smotra izvornog folklora „Domaljevačka tkanica“
17. 9. 2005. god. Komlo – Mađarska
– Turistički dan u Komlu
10. 2. 2006. god. Komlo – Mađarska
– Skupština hrvatske manjinske zajednice
26. – 28. 5. 2006. god. Lübbenau, Burg, Krausnick – Njemačka
– 4 koncerta na festivalu 6. Internationale Folklorelawine
21. 7. 2006. god. Žabljak – Usora – BiH
– Srpanjski susreti
11. – 12. 11. 2006. god. Subotica, Srijemska Mitrovica – Srbija
– 2 koncerta na gostovanju u Vojvodini
9. 2. 2007. god. Komlo – Mađarska
– Skupština hrvatske manjinske zajednice
11. 9. 2007. Zagreb
– Eko – etno Hrvatska 2007
15. 6. 2008. Tolisa – B i H
– Dani Tolise – Smotra folklora
20. 6. 2008. Zagreb
– Rubala show – emisija TVZ1
28. – 31. 7. 2008. Bitola – Makedonija
– 4 nastupa u okviru festivala „Ilindenski denovi“
10. 8. 2008. Srijemska Mitrovica
– 5. Srem folk fest