Na sjeveroistoku Hrvatske, u trokutu što ga čine rijeke Drava i Dunav te državna granica s Mađarskom smjestila se Baranja. U etnografskom i etnomuzikološkom pogledu Baranja je još uvijek nedovoljno istražena, a ono što nam je danas dostupno predstavlja pravu folklornu riznicu narodnih pjesama, plesova i plesnih običaja. Baranjski narodni plesovi su izuzetno dinamični i puni neobuzdane životne snage i mladenačke radosti. Pleše se u parovima, trojkama i otvorenom kolu ali je i ovdje kao i u ostalim panonskim prostorima zbog svoje kompaktnosti i plesnog izraza najomiljenije tzv.  zatvoreno kolo.   U koreografskom spletu pod nazivom “Oj Baranjo lipa i bogata” obrađeno je nekoliko karakterističnih plesova iz ovog područja, kao što su npr. Katino lolo, šokačko kolo, baranjski drmeš, sitne bole i jabučice, poznata pjesma “Pletenice”, kao i naslovni napjev “Oj Baranjo lipa i bogata”.

Nekada su se ovi plesovi izvodili uz pratnju gajdi i drugih tradicijskih puhačkih glazbala, dok je danas uobičajena pratnja tamburaškog sastava.

Vjerojatno nigdje u Hrvatskoj na tako malom prostoru ne postoji tolika raznolikost narodnih nošnji kao što je to slučaj s Baranjom. Uvriježena je uzrečica “Baranja se šareni” koju potvrđuju i originalne narodne nošnje na našim plesačima.

Koreografija: Nenad Sudar

Glazbena obrada: Duško Topić